Na 24. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća Programa Čovjek i biosfera, održanoj u srpnju 2012. godine u sjedištu UNESCO-a u Parizu, proglašen je hrvatsko-mađarski prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Ovo je drugi hrvatski rezervat biosfere, nakon planine Velebit koji je postao dio ove svjetske mreže 1977. godine.
Prostor ovog prvog hrvatskog prekograničnog rezervata biosfere obuhvaća u Republici Hrvatskoj čitave tokove rijeka Mure i Drave (koji su od veljače 2011. godine zaštićeni u kategoriji Regionalni park), rijeku Dunav, te Park prirode Kopački rit. Proteže se kroz šest županija (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija) na površini od 395.860,7 ha. U Mađarskoj, obuhvaća prostore uz Muru, Dravu i Dunav, a uključuje Natura 2000 područja i nacionalni park Dunav-Drava. Tokovi ovih rijeka i njihova poplavna područja u obje države dio su europske ekološke mreže Natura 2000, prepoznate kao važna područja za divlje svojte i stanišne tipove te kao međunarodno važna područja za ptice.
Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju:
zaštitna funkcija – doprinijeti očuvanju krajobraza te raznolikosti ekoloških sustava, vrsta i genetskih resursa;
razvojna funkcija – poticati ekonomski i ljudski razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv;
logistička funkcija – davati podršku istraživanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni podataka vezanih uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite i održivog razvoja.
Rezervati biosfere su organizirani u tri međusobno povezane zone:
područje jezgre (core area) koje je zakonom zaštićeno i sadrži ekološki najvrjednija područja te je namijenjeno znanstvenim istraživanjima i praćenju stanja;
utjecajno područje (buffer zona) koje okružuje područje jezgre, štiti jezgru od nepovoljnih utjecaja te se u tom području mogu odvijati samo aktivnosti koje su usklađene s ciljevima zaštite (npr. održivi turizam, poljoprivredno i šumsko gospodarenje uz primjenu mjera zaštite);
prijelazno područje (transition area) koje čine pretežno naseljena područja u kojima se provode edukacijske aktivnosti i promiče održivi razvoj u sklopu gospodarskog razvoja.
Iznimno značajan ekosustav u pogledu vode u Hrvatskoj je prostrani riječni ekosustav duž rijeka Mure, Drave i Dunava. Mozaik vlažnih staništa poput poplavnih šuma, vlažnih travnjaka, sprudova, obala, mrtvih rukavaca, napuštenih korita i meandara određuje iznimnu bioraznolikost ovog područja u kojem je utvrđeno čak 75 tipova staništa te brojne rijetke i ugrožene vrste flore i faune.
Nakon proglašenja Rezervata biosfere Bačko Podunavlje na području Srbije 2017. godine, Rezervata biosfere Mura na području Slovenije 2018. godine i Rezervata biosfere Štajerska Mura u Austriji 2019. godine ostvareni su uvjeti za proširenje postojećeg Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav te je 15. rujna 2021. godine u Abuji (Nigerija) proglašen Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između pet država i prvi je takav rezervat biosfere u svijetu.