Ilova (HR2001216)

 

- Rijeka Ilova lijeva je pritoka rijeke Lonje, a ušće se nalazi u Parku prirode Lonjsko polje. Ilova je vrlo važna za područje Moslavine, budući da ovaj kraj opskrbljuje pitkom vodom visoke kvalitete. Važno je stanište za crvenog mukača (Bombina bombina), vidru (Lutra lutra), a podržava i značajnu populaciju dabra (Castor fiber). Značajno je područje i za ribe poput gavčice (Rhodeus amarus), bolena (Aspius aspius), bjeloperajne krkuše (Romanogobio vladykovi), zlatnog vijuna (Sabanejewia balcanica) i dunavske paklare (Eudontomyzon vladykovi)..

 

Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom (HR2001085)

- Veliki kompleks šaranskih ribnjaka sa dobro razvijenom emergentnom i plutajućom vegetacijom te poplavnim šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur). Važno je stanište za vodozemce poput crvenog mukača (Bombina bombina) i velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus). Područje je važno i za strogo zaštićenu vrstu sisavaca, vidru (Lutra lutra). Stanišni tipovi značajni za EU koje nalazimo na ovom području su: Amfibijska staništa Isoëto-Nanojuncetea, Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli i Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae). .

 

Županijski kanal (Gornje Bazje – Zidina) (HR2001006)

- Područje se nalazi sjeveroistočno od grada Virovitice. Osobito je važno za zaštitu ugrožene vrste riba, crnke (Umbra krameri). Ova vrsta ubraja se u najugroženije i najranjivije vrste riba dunavskog slijeva (Bernska konvencija), prije svega zbog intenzivnog i konstantnog uništavanja njezinih prirodnih staništa. Glavne prijetnje za ovu vrstu u Hrvatskoj su fragmentacija i nestanak močvarnih staništa te nestanak prirodnog ciklusa poplavljivanja nužnog za opstanak i širenje crnke.

 

Stari Gradac – Lendava (HR2001004)

- Lokalitet obuhvaća dio toka rijeke Lendave, kanal za navodnjavanje Gakovac (južno od sela Rogovac) i kanal Šušulić. Dobro je razvijena emergentna i plutajuća vegetacija. Područje je uglavnom okruženo obradivim površinama, a u nekim dijelovima i priobalnom vegetacijom. Sjeverni dio zaštićen je u sklopu Regionalnog parka Mura-Drava. Značajno je kao stanište crnke (Umbra krameri)..

 

Bilogora (HR2001281)

- Bilogoru obilježavaju niska prostrana brda na sjeveru Hrvatske. Sastoji se od niza humaka i brežuljaka, kratkih niskih zaobljenih grba i glava te se proteže duž jugozapadnog ruba Podravine, u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Dužine je oko 80 km, a najviši vrh je Rajčevica (309 m). POVS Bilogora ne obuhvaća cijelo područje Bilogore, već samo mali dio zapadno od Virovitice. Značajno je stanište leptira danja medonjica (Euplagia quadripunctaria) i žabe žuti mukač (Bombina variegata). Stanišni tipovi značajni za EU koje nalazimo na ovom području su: Bukove šume Asperulo-Fagetum, Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) i Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion).

 

Starogradački Marof (HR2001005)

- Područje je uglavnom pokriveno obradivim poljoprivrednim površinama i mjestimice šumarcima. Obuhvaća i umjetno jezero u blizini Starogradačkog Marofa, smješteno na bivšem vodotoku rijeke Lendave. Dobro je razvijena emergentna i plutajuća vegetacija te predstavlja jedno od vrlo rijetkih nalazišta ribe crnke (Umbra krameri).

 

Srednji tok Drave (HR5000015)

- Područje obuhvaća srednji dio toka rijeke Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca). Na području nalazimo dobro razvijena riječna staništa s pješčanim obalama, sprudovima i otocima, vertikalne, erodirane i gole riječne obale te mrtvaje i bare. Oko rijeke nalaze se poplavne šume i oranice sa raštrkanim pašnjacima. Značajno područje za vodozemce poput velikog vodenjaka (Triturus carnifex) i velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus), područje predstavlja i hibridizacijsku zonu ove dvije vrste. Stanište je ugrožene barske kornjače (Emys orbicularis), a podržava i brojne vrste riba: bolen (Aspius aspius), vijun (Cobitis elongatoides), Balonijev balavac (Gymnocephalus baloni), sabljarka (Pelecus cultratus), plotica (Rutilus virgo), crnka (Umbra krameri), gavčica (Rhodeus amarus), veliki vretenac (Zingel zingel). Od ukupne nacionalne populacije zaštićenog školjkaša obične lisanke (Unio crassus), 10% se nalazi na ovom području. Važno je stanište i mnogih sisavaca poput vidre (Lutra lutra) i dabra (Castor fiber). Na ovom području nalazimo i preko 1.000 ha prioritetnog ciljnog stanišnog tipa 91E0 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae).

 

Gornji tok Drave (HR5000014)

- Područje obuhvaća gornji dio toka rijeke Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja). Ovo je jedino ekstenzivno područje u Hrvatskoj sa dobro razvijenim šljunčanim obalama, sprudovima i otocima. Riječni sustav obuhvaća mnoge manje pritoke, mrtvaje, bare i šljunčare. Područje također obuhvaća šumu hrasta lužnjaka Repaš, riječne šume vrba i topola i poljoprivredna zemljišta. Prirodni stanišni tipovi od interesa za EU zastupljeni na ovom području su: Amfibijska staništa Isoëto-Nanojuncetea, Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion, Obale planinskih rijeka s Myricaria germanica¸ Rijeke s muljevitim obalama obraslim vegetacijom sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p., Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu, Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli, Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) i Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia. Važno je stanište vodozemaca poput crvenog mukača (Bombina bombina), velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus) i velikog vodenjaka (Triturus carnifex). Važno je područje hranjenja i noćenja šišmiša širokouhog mračnjaka (Barbastella barbastellus) i velikouhog šišmiša (Myotis bechsteinii). Važno je stanište saproksilnih kornjaša hrastove strizibube (Cerambyx cerdo) i običnog jelenka (Lucanus cervus). Na ovom području nalazimo i zaštićene vrste sisavaca poput vidre (Lutra lutra) i dabra (Castor fiber), ali i riba: bolen (Aspius aspius), piškur (Misgurnus fossilis), bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykov), prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) i mali vretenac (Zingel streber).